Petogodišnje dijete je stabilno, pouzdano i dobro adaptirano. U većine djece je izražena inicijativnost, istraživanje okoline, planiranje igre, ali i potreba da se započeta aktivnost dovede do kraja. U ovoj dobi izraženo je učenje izražavanja emocija na društveno prihvatljiv način. U burnoj šestoj godini dolazi do nove ekspanzije razvoja, pa možemo očekivati emocionalno snažne reakcije. Ne podnose kritiku, kaznu, krivicu, ali isto tako ovo je doba velike živosti, energije i volje da se proba sve što je novo.

Što se tiče razvoja motorike ovo je doba rasta. Osobito se izdužuju noge. Petogodišnje dijete ima bolju ravnotežu i koordinaciju pokreta, pa tako može stajati na jednoj nozi, održavati ravnotežu hodajući na gredi, može se sagnuti i dotaknuti stopala bez svijanja koljena, može preskočiti prepreku do visine koljena, trči uz stube, penje se preko prepreka, može rezati jednostavne oblike škarama, koristi se iglom i koncem, ako mu se pokaže kako, ispravno rabi olovku i kist, može koristiti klizaljke, koturaljke, sanjke… Dobro kombinira pokrete u složenije motoričke vještine, a fina motorika napreduje u razvoju gipkosti i preciznosti.

U ovoj dobi dijete istražuje svoju okolinu, svojstva i funkciju predmeta i to namjerno i putem istraživačkih aktivnosti. Jača svoju samoregulaciju pa duže zadržava pažnju, usredotočeno je na važnije aspekte zadatka. U ovom razdoblju djeca se međusobno razlikuju više nego prije, a time nagovještavaju svoju razvojnu fazu operacionalnog mišljenja. Postupno se gubi egocentrizam, dijete se može „uživiti“ u tuđe stajalište, a to je povezano sa strukturnim i funkcionalnim promjenama u velikoj kori mozga. Tako razumije socijalne situacije i odnose s vršnjacima. Dijete razumije prirodne pojave i društvene odnose, povezuje simbole ili predmete i pojave koji su po nečemu slični, te razlikuje vremenske odnose (danas, sutra), poboljšava se pamćenje, namjerno zapamćivanje. Govor je u pravilu ispravan, raste sposobnost zamjećivanja glasovne strukture riječi, veći je interes za slova, pisanu riječ i knjige. Bolje komuniciraju, prepričavaju priče, a uz glavnu smisao, daju i detalje nekog događaja.

U ovoj dobi javljaju se i neki strahovi, od bolesti, smrti, mraka, imaginarnih osoba, lopova. Može porasti i stvarni strah od pada, ozljeda i slično. Potreba za inicijativnosti i samostalnosti u igri i aktivnostima jako je izražena. Dijete želi biti aktivno i uspješno u svim područjima. Surađuje sa drugom djecom i uspostavlja prijateljstva, razvijena je empatija i simpatija.

Literatura:

Starc, B., Čudina-Obradović, M. (2004) Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi, Golden marketing – Tehnička knjiga